Da li je to beloglavi sup postao naša najveća ptica gnezdarica?


Stanje sa beloglavim supom je iznad svakih naših očekivanja. Rast gnezdeće populacije je oko 23% samo u ovoj godini, na hranilištu se okuplja preko 500 ptica. Jedan par se solitarno gnezdi 15 km. od kolonije i pokazuje da počinje disperzija u populaciji usled velike gustine. Programi translokacije omogućavaju brži povratak ove vrste ne samo u istočnu Srbiju već na ceo Balkan.

Program "Povratak beloglavog supa na Staru planinu" podržalo je Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja. Predloženi program translokacije 10 ptica sa Uvca na Staru planinu neće promeniti stvari koje se tamo dešavaju ali će ipak biti naša pobeda u zaštiti biodiverziteta i povratku iščezlih vrsta. Zahvat od 10 jedinki prdstavlja samo 2% od jata koje se hrani na Uvcu ovih dana. Translokacije su prihvaćene kao najbolji način za vraćanje vrste u istorijske delove areala. Jedinke su poreklom iz autohtonih prirodnih populacija i nema opasnosti od narušavanja genofonda (outbreading depression). Ptice su sa natalnim iskustvom iz prirode, odhranjene na gnezdu od roditelja, letele u prirodi i sasvim pripremljene za preživljavanje u prirodi. Ove jedinke su adaptivno superiornije i veće je stepen njihovo preživljavanja, od jedinki koje su se izlegle u Evropskim zoološkim vrtovima pa puštene u prirodu.

Evropski program reintrodukcije se realizuje u Bugarskoj, što povećava šanse našem programu za naseljavanje supa na Staru Planinu i to treba iskoristiti. Planirano je puštanje supova iz Španije u Bugarsku i pored toga što su se pokazale veće genetske distance sa španskim supovima nego što su se očekivale. Povratak supova na Balkan zavisi od širenja autohtone populacije sa Uvca i ako je to rubna populacija u suboptimalnom staništu. Od preioda kad je počela primena mera zaštite beloglavog supa koje je predložio Institut za biološka istraživanja, populacija se povećala za deset puta, ako nastavi ovim trendom 2025 gnezdiće se preko 1000 parova. U slučaju neuspeha programa translokacije, ptice će same odleteti na Uvac i neće biti izgubljene za populaciju. Ptice će biti praćene pa će mo precizno znati rezultate programa. Možda dođu i Španci supovi kod nas na Uvac kako je krenulo?

Bele kanje 2010

Pored dobrih rezultata u zaštiti beloglavog supa uspeli smo da aktiviramo program reprodukcije bele kanje, globalno ugrožene vrste, a kod nas još jedne nestale vrste. Ispilio se prvi mladunac bele kanje u zoološkom vrtu Palić pod budnim okom Kristijana. Mladunac je dobro, i ako sve dobro prođe biće na Uvac izvršena repatriaciji, i puštenje jesenas. Ptica bi bila puštena sa satelitskim odašiljačem na leđima koji je finansirao Fond za zaštitu životne sredine Srbije. Na sajtu zoološkog vrta Palić biće redovno ažurirana karta njenog putovanja po Africi.

Saša Marinković